Ramsko jezero je smješteno u gornjoramskoj kotlini na sjeveru Hercegovine, na podrucju današnje opcine Prozor-Rama. Uz samo jezero sa sjeveroistocne strane nalazi se Kolivreta ( 1 174 m n.v.) s istaknutim vrhovima Vucja gora ( 702 m n.v.), Gradina ( 1 057 m n.v.). Na sjevernoj strani je Raduša sa Draševom i istaknutim vrhom Košticom (1 285 m n.v.), Zahum s Humnom glavom (989 m n.v.), Orlovacom (953 m n.v.), Crnom stranom (770 m n.v.), Stražbenicom planinom (883 m n.v.) i Kamenitom djecom (912 m n.v.). Podrucje rijeke Rame, od vrela pa do ulaza u ramski kanjon na dnu Kovaceva polja, predstavlja prirodnu uvalu koja je danas ispunjena vodama Ramskog jezera.
Dužinski smjer ove kotline i današnjeg jezera je sjeverozapad-jugoistok. Ova kotlina cini gornji tok rijeke Rame, a ispunjena je sedimentima mladeg tercijara. Dužina, od vrela rijeke Rame do ulaza u strmi ramski kanjon, iznosi 7 500 m,dok je širina 4600 m obim obale jezera je 29 km! Površina Ramskog jezera je razlicita, a ovisi o visini uspora. Tako na maksimalnoj koti uspora 595 m površina iznosi 1 550 ha, na koti 581 m ona je 1 160 ha, a na minimalnoj koti uspora 536 m površina je 245 ha.
Jezero je polukružno sa mnogo zaljeva, sa obalama blagog pada koje su pretežno sastavljene od ilovace,to je podrucju nekadašnjih obradivih površina i pašnjaka!
Dno jezera Rama nije prostrana ravan nego je s dosta valovitih brežuljaka izmedu kojih u rijeku Ramu ulazi veliki broj pritocica. Jezero ima bistru i cistu vodu bez izreziti kretanja, voda se odlikuje svijetlozelenom bojom i velikom providnošcu! U poslijepodnevnim satima vjetar pravi valove koji udaraju u zemljane obale i tako zamucuju priobalni pojas! Vanjsku fizionomiju jezera uljepšava poluotok Šcit i manji otoci.
Glavni vodni tok cini rijeka Rama, koja izvire jugozapadno od naselja Varvara, iz dva snažna vrela. Lijevo vrelo je stalno i zove se ljetnim vrelom, a nalazi se na koti 538 m. Voda izbija lagano i bez nekih vidljivih pulzacija. Na koti 382 m, uzvodno na oko 300 m, nalazi se zimsko vrelo rijeke Rame.
Ovo vrelo je povremeno, a aktivira se samo poslije vecih padavina ili u vrijeme otapanja snijega. Glavnu kolicinu vode rijeka Rama dobiva iz kraških vrela Buk i Krupic. Oba ova vrela su tipicna pukotinska uzlazna vrela. Buk izvire na koti 541 m, a površina vode ovog vrela je u stalnom valovitom kretanju što je rezultat ritmickih pulzacija koje su vidljive samo u središtu vrela dok su periferni dijelovi potpuno mirni. Vrelo se nastavlja u jaci potok, ali vec poslije 200 m prelazi u rijeku Ramu. Na nizvodnoj strani ovog vrela nalazi se još nekoliko manjih vrela, bez nekog veceg znacaja.
Ispod okomitog jurskog krecnjaka, nizvodno od vrela Buka, nalazi se još jedno kraško vrelo nazvano Krupic, koje se nalazi na koti 545 m. Izbijanje vode je snažno i jednolicno što ukazuje da se radi o podzemnom vrelu. Ovo vrelo je za cetiri metra više nego vrelo Buk, unatoc tome što se nalazi nizvodno od njega. Uz navedeno vrelo nalazi se nekoliko periodicnih vrela koja funkcioniraju u vrijeme otapanja snijega i velikih kiša.
Vrelo Krupic nastavlja se u potok, koji nakon 350 m toka uvire u rijeku Ramu. U koritu ovog potoka nalazi se još jedno vrelo ( Ðulka) koje, prema navodima mještana, ima vecu kolicinu vode za vrijeme sušnog razdoblja nego vrelo Krupic.
Pored ovih postoje još neka vrela na ostalim kotama, a najizdašnija su Trešanica na koti 536 m, Proslapska vrela na koti 540 m, Osmica vrelo na koti 532 m i vrelo Klenak. Sva navedena vrela aktivna su samo u vrijeme visokog vodostaja.
Lijevi pritoci rijeke Rame ( Radin potok, Cripalo potok, Zagrablje potok, Secajski potok, Borak potok, Kokošiji dolac potok, Draganj potok, Jaklicki potok, Slatina, Torjace potok, Drežnica potok) manji su potoci od kojih neki presušuju preko ljeta. Sva ova navedena periodicna vrela, s površinskim potocima sjevernog dijela Kovacevog polja, daju oko 10% ukupnog protjecanja.
Prema mišljenju nekih autora, Ramsko vrelo nalazi se pod izravnim djelovanjem taloga i njegove podzemne retencije u odnosu na druga dva vrela. Prema dostupnim mjerenjima kolicine vode Buka iznose oko 26%, a pri niskom vodostaju oko 41 % ukupnog protjecanja u Kovacevom polju. Ovaj podatak navodi da Buka dolazi iz dubokih rezervoara i da talozi izravno ne utjecu.
Temperature vode u hidroakumulaciji Rama variraju od 4,1? C do 24? C! U proljetnom i jesenskom razdoblju, temperature vode u hidroakumulaciji Rama krecu su oko 14,0? do 17,0? C. Navedene vrijednosti pogodne su za život salmonidnih vrsta riba, a manje pogodne za život ciprinidnih riba. Najhladniju vodu ima Ramsko vrelo sa 7,5 °C a najtopliju Ðulka sa 8,5 °C! Varijacija vode iz vrela iznosi 2 °C! Ova vrela su na dnu jezera pa se površinski slojevi zagriju!
U hidroakumulaciji Rama registrirano je deset ribljih vrsta iz tri porodice. Iz porodice Salmonidae zabilježeno je prisustvo potocne pastrve, dužicaste pastrve i jezrske zlatovcice! Jezerska zlatovcica unesena je planskim poribljavanjem neposredno nakon punjenja akumulacije. Od starijih ribara doznajemo da se jezerska zlatovcica dobro adaptirala i u tom periodu je brojcano dominirala, a nakon potpunog ispuštanja akumulacije 1977 g. nestala je veca kolicina zlatovcice koja se još neko vrijeme zadržala u rijeci Rami, no ubrzo je izlovljena. Iz porodice Cyprinidae zabilježene su vrste: bijeli klen, strugac, babuška i šaran! Klen i babuška su uneseni neplanski u Ramsko jezero u drugoj polovici sedamdesetih. Po prvi put u neretvanskom slivnom podrucju zabilježeno je na Ramskom jezeru prisustvo smuda iz porodice Percidae, a unesen je planski 85 godine u svrhu smanjenja brojnosti klena i babuške. Njegovim prisustvom smanjena je brojnost svih vrsta. Prisustvo suncanice i bijelice zabilježeno je krajem devedesetih, a brojnost varira ovisno o godišnjem dobu.
Populacija šarana, koji ne spada u autohtonu vrstu hidroakumulacije, u brojcanom pogledu zastupljena je velikim brojem. Brojcana zastupljenost srebrnog karasa je dosta velika, i on je zajedno sa šaranom introduciran i dobro se prilagodio na postojece životne uvjete. Na temelju utvrdene strukture, vidljivo je da je ihtiopopulacija u ramskoj hidroakumulaciji raznovrsna.
Zastupljenost ribljih vrsta u hidroakumulaciji Rama
korisni linkovi:
http://www.bistrobih.ba/Jezero-Ramsko.php - Opis Ramskog jezera.
http://www.pcelica.co.yu/ribe/vrste-riba.php - Opisi riba po našim krajevima
http://www.bistrobih.ba/SRD_Rama_Prozor-Rama.php - SRD Rama
Literatura:
Zavod za ribarstvo zoologiju i zaštitu voda -- Ihtiostudija
dr. Ljubo Mihic (1985) - Neretva